U Ekvadoru je nedavno otkrivena najmanja orhideja na svijetu.
Minijaturnu orhideju, širine svega 2,1 milimetar, slučajno je otkrio
američki znanstvenik Lou Jost na istočnim Anadama dok je skupljao biljke
u području Cerro Candelearia. To je područje poznato kao “dom” malih
orhideja.- Ugledao sam je među korijenjem drugih biljaka koje sam skupljao. Odmah
sam spoznao da je ta majušna orhideja mnogo zanimljivija nego velike
orhideje - izjavio je Lou Jost za britanski Independent.
bijele-jagode.jpgIako smo već pisali o njima, donosimo još jeda članak o aromatičnim začinima koji nam je pripremila naša Vlatka Pavlinić iz vrtnog centra Kalie.
Zašto je timijan nacionalna biljka Češke, pomaže li ulje ružmarina u liječenju ćelelavosti saznajte u ovom članku.
Timijan (Thymus) – majčina dušica
Povjesničari vjeruju da su već drevni Sumerani uzgajali timijan 5000 g.
pr. Kr. Oni su prvi otkrili njegova antibakterijska i dezinfekcijska
svojstva. Zbog navedenih svojstava koristili su ga kod balzamiranja, kao
što su to činili i Egipćani nakon njih. Grci su ga koristili u svojim
kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i
vino, a korišten je i kao pčelinja paša za proizvodnju mirisnog meda.
Tek su Rimljani proširili timijan Europom- koristili su ga za čišćenje
soba od loših duhova, kao začin u jelima i aromu za mnoga pića.
Vjerovali su i da timijanov dim tjera škorpione. U srednjem vijeku žene
su često poklanjale kitice timijana vitezovima i ratnicima jer vjerovalo
se da donosi hrabrost. Također, stavljan je i na lijesove pokojnika jer
prema nekim vjerovanjima pomaže pri siguranom prijelazu u zagrobni
život.
Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog
bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena
velika konvencionalna poljoprivreda.
Iako statistika ne bilježi što se sve konkretno uvozi, stručnjaci kažu
da se uvozi sve, od koprive koja raste u prirodi, preko sljeza,
matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u Dalmaciji, a uspješnom
se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje se bave proizvodnjom
proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se više isplati nego
organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer
EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.
Orhideje spadaju u drugu najbrojniju porodicu biljaka na
Zemlji, brojčano ih je nadjačala samo porodica trava. Trenutno broje 30 000
vrsta, a svake se godine toj brojnoj porodici priključi 200-injak novih vrsta. Pretpostavlja se da u prirodi postoji još oko 25 000 vrsta, odnosno hibrida, koje je ili će tek stvoriti čovjek.
Postoje velike razlike između vrsta u veličini, izgledu
cvijeta i staništu što i ne čudi s obzirom na tako veliki broj pripadnika
porodice. Iako su najpoznatije kao biljke tropskih područja, rastu na čitavoj
planeti (osim Sjevernog i Južnog pola te pustinja). Čak se i Hrvatska može
pohvaliti da na njenom području raste 130 vrsta orhideja koje su sve zaštićene
Zakonom o zaštiti prirode. Ipak, dom najvećem broju orhideja je Ekvador.
Kako je doista živjeti u “zelenoj” ekokući, koja je CO2 neutralna te
posve zdrava za ukućane i okoliš, a koja je građena po svim principima
samoodrživosti, što u konačnici znači da će zbog uštede energije
potrebne za grijanje i hlađenje nakon tek nekoliko godina vratiti sva
ekstraulaganja?
Kako je istovremeno živjeti usred eksperimenta, uz gomilu znatiželjnih
prolaznika, novinara, inžinjera, arhitekata, antropologa, fotoreportera
koji svakodnevno zovu i dežuraju ispred kuće kako bi i sami vidjeli to
čudo suvremene tehnologije? Kako je zaista iz “prve ruke” živjeti u toj
CO2 neutralnoj i posve ekološkoj kući te jesu li uštede na režijama
zaista tolike kao što su proračuni predviđali i hoće li se kompletna
investicija za gradnju kuće doista vratiti nakon 40 godina, i to samo
kroz uštede na računima za grijanje, hlađenje i ventilaciju... najbolje
zna sada već peteročlana obitelj Simonsen koja već pola godine živi
u prvoj pilot-kući grupacije VELUX i VELFAC, sagrađenoj u mjestu Ĺrhus u
Danskoj.
Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako
razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi
oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći
previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana
unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se
sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše
govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana
pomaže da se osjećamo "haj"?
Uzgojene su nove jagode, pomalo neobične, potpuno bijele i s crvenim
sjemenkama. Britanski lanci prozvali su ih pineberries, oblika su kao i
obične jagode, samo što im okus i miris podsjećaju na ananas.
Uzgajane su u staklenicima, u početku su zelene, a kako dozrijevaju,
blijede. Kada postanu dovoljno zrele za jelo, postaju potpuno bijele i
imaju crveno sjeme. Otkrivene su u Sjevernoj Americi i spašene od
istrebljenja, a od sada se mogu kupiti u trgovinama Waitrose. Kako kažu
iz te trgovine, mogu se koristiti kao alternativa običnim crvenim
jagodama u desertima, a nešto su manje od klasičnih jagoda.
Topliji dani i buđenje prirode znače i početak radova u vrtu. Nakon
zimskog razdoblja potrebno je obaviti niz poslova kao pripremu
vrtlarenju. Što i kada raditi savjetuje Irina Gomaz, dipl. ing. agronomije.
Ako ste u jesen pravilno prekopali tlo, ono je tijekom zime dovoljno
promrzlo i poboljšalo strukturu te će biti spremno za uređenje i
daljnje radove.
Možete ga prekopati i u proljeće, kada to vremenske
prilike dopuste, a to možete učiniti ručno ili pomoću motorne kopačice.
I ostali radovi u vrtu mogu biti puno lakši uz razne uređaje kojima
možete rezati živicu, grane drveća koje su na većim visinama, kositi i
slično. Želite li oblikovati gredice na kojima ćete uzgajati cvijeće
ili povrće, tlo ćete najprije morati usitniti.
Prijateljice i partnerice poznate su hrvatskoj javnosti kao duo koji u
život vraća stvari osuđene na smetište darujući im svježiji, ljepši i
moderniji izgled, a opet brižno čuvajući njihov originalni sjaj i
ljepotu
Zeleni brežuljci, beskrajna polja prošarana mirisnim cvjetovima, gotovo nestvarno plavo nebo, kućice od kamena..., sve to je Toskana, regija u središnjoj Italiji koja je kroz povijest brojnim umjetnicima bila inspiracija za njihova najbolja djela.
Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u
Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i
selo, Dubrovačko-neretvanskom županijom, gradovima Opuzenom, Pločama i
Metkovićem te općinom Slivno, organiziraju 5. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u hotelu "Merlot" u Opuzenu od 3. do 5. ožujka 2010. godine.