|
Toni Sureda na tavanu svoje kuće na Mallorci vješa rajčice koje je upravo ubrao. Takozvane Ramallet rajčice
tako ostaju svježe gotovo čitavu godinu. Sad u siječnju će iz njih
nekoliko izvaditi sjemenke kako bi ih osušio i opet zasadio u svom vrtu.
"Ove rajčice su istog onog roda rajčica kakve je uzgajao moj djed",
hvali se 85-godišnji španjolski poljoprivrednik. Sve češće mu dolaze i
mladi poljoprivrednici i mole ga ono što nikad neće naći u industrijskim
uzgajalištima i vrtnim centrima: sjemenke starih, tradicionalnih sorti povrća.
Sureda u svom vrtu ima i "novih" sorti i nema problema kupiti sjeme u
vrtnom centru: "Te rajčice donose veći urod od mojih", priznaje stari
vrtlar. I izgled im je "bolji", okrugle su i podjednako velike.
Ali to kupljeno sjeme je u pravilu sjeme hibridnih sorti koje su uzgajane prije svega za veći prinos.
Te sorte su u pravilu neplodne i tko želi uzgajati rajčice, taj mora
svake godine kupovati novo sjeme. Hibridne sorte imaju još nedostataka,
objašnjava Aina Riera, stručnjakinja za okoliš i
osnivačica Udruge za lokalne biljne sorte tog španjolskog otoka. Na
predavanju kojeg drži u publici su uglavnom stariji poljoprivrednici, a
tu je i Toni Sureda.
|
Opširnije...
|
|
Kako u svom vrtu ili na terasi napraviti pravu ljetnu idilu, a da
samo održavanje ne postane muka savjetuju vam arhitekti studija Križnjak
Bazen sklopu vlastite kuće donedavno je predstavljao luksuz koji su si
rijetki mogli priuštiti. U današnje vrijeme, zahvaljujući razvoju tehnologije,
materijala i jednostavnije montaže bazeni su postali pristupačniji te postaju
trend u uređenju okućnice, a ponekad i terase stana. Bazeni predstavljaju oazu
za rekreaciju, relaksaciju, odmor, uživanje i zabavu, no ponekad njihova uloga
može imati sasvim drugo značenje, odnosno možete se odlučiti za njegovu gradnju
radi povećanja vrijednosti nekretnine.
|
Opširnije...
|
|
Protiv malih dosadnjakovića u stanu može se i prirodno, aromatičnim
biljem i šarenim cvijećem koje će i ukrasiti prostor. Najpoznatije takvo
sredstvo svakako je cvijet kadifa (lat. tagetes) kojeg ima u više boja i
oblika. Njezin miris odbojan je za većinu insekata pa ako se kadifa u
tegli rascvjeta, komarci vam neće dosađivati.
Učinkovita je, kažu upućeni, i mačja metvica (catnipa, lat. Nepeta
cataria).
Ta bilja raste do metar visoko, a svježe izmrvljeni listovi
ili osušene stabljike s cvijetom i lišćem u jastučiću otjerat će
komarce, ali i muhe i moljce. Neven (calendula officinalis), poznata
biljka jarko žutih cvjetova, također djeluje kao sredstvo protiv
napasnika. Vrijedi pokušati.
|
|
Bršljan koji puže fasadom kod mnogih budi slike vlage i cigli
koje se mrve, međutim oksforski znanstvenici tvrde da se ova biljka
nepravedno krivi za uništavanje nekretnina i često im ruši cijenu.
Znanstvenici sa univerziteta Oxford - gdje bršljan daje karakter mnogim
zgradama - otkrili su da biljka zapravo štiti zidove.
Trogodišnja
studija otkriva da mreža bršljanovih tamnozelenih listova čini toplinsku
zaštitu, te izolira cigle od ekstrema u temperaturi i vlage koji često
izazivaju pucanje. Također štiti od oštećenja izazvanih sve većim
zagađenjem zraka.
Bršljan služi kao toplinski pokrivač jer zagrijava zidove za 15 posto na hladnom vremenu i hladi ih za 36 posto kad je vruće.
Ipak, istina je da biljke loše djeluju na one zgrade koje su već oštećene jer bršljan lako nađe put u pukotine i rupe.
|
|
Fab Lab kuća vrlo je isplativ način stanovanja, a zapravo je kombinacija jednostavne, ali neobične konstrukcije i naprednih ekološki održivih tehnologija
Kako izgleda solarna kuća za četveročlanu obitelj koja se može sagraditi u samo 15 dana? Odgovor na to pitanje ponudio je Institut za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) koji je osmislio Fab Lab - samoodrživu građevinu neobičnog oblika koja označava novi obrazac energetske učinkovitosti kroz inovativnu mogućnost stvaranja energije, hrane i ostalih potrepština.
Fab Lab ima 75 četvornih metara, rabi isključivo solarnu energiju, napravljena je od drva i koristi posljednje tehnološke dosege koji će biti dostupni široj javnosti u bližoj budućnosti. Sve to bilo je dovoljno da njezini tvorci nedavno prime Nagradu publike na natjecanju, odnosno izložbi Solar Decathlon Europe 2010. godine koja se u srpnju održala u Madridu. Riječ je o događaju koje promovira upotrebu obnovljivih energetskih izvora u rezidencijalnim objektima, posebice upotrebu solarne energije.
|
Opširnije...
|
|
Znamo li zbog čega mnogi
ljudi nakon posla, iz hobija, rade u vrtu ili njeguju svoje
biljke u sobnim teglama? Privlači li osjećaj smirenja,
promatranja prirodnih boja ili neizostavni optimizam kad se
slobodno prepusti biljkama?Pružite priliku sebi i ovdje ispričajte, čitajte i naučite iskustva drugih o vrtlarenju.

Ispričajte nam svoje iskustvo u uzgoju biljaka i pokažite koje
koristi Vi imate od „druženja" s biljkama. Neka Vaša priča pokaže: zašto
i kako može briga oko biljaka unaprijediti zdravlje. Svojom pričom
potaknite i druge na vrtne radove i uživanje u prirodi.
Pošaljite svoju priču na temu zašto volite raditi u vrtu ili uzgajati biljke na balkonu/terasi /kući/ okućnici
na e-mail adresu
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
ili poštom na adresu Hrvatski zavod
za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 10000 Zagreb, uz naznaku "za
natječaj Vrt i zdravlje" najkasnije do 01. listopada 2010. godine.
|
Opširnije...
|
|
Cypripedium calceolus, latinski naziv skupocjenog cvijeta, na udaru je
ljubitelja rijetkog bilja koji su za njega voljni platiti i vrtoglavih
5000 funti
Divlja orhideja koja raste na terenima za golf u Lancashireu dobila je nedavno policijsku zaštitu. Britanski čuvari reda i mira uveli su ophodnje, razmišljaju o postavljanju skupih kamera i upozoravaju građane da prijave sumnjivo ponašanje oko rijetkog divljeg cvijeta. - Čuvaju je bolje nego kraljicu - požalili su se mještani ističući da policija ima pogrešne prioritete. No orhideja iz Lancashirea, poznata pod imenom Lady's slipper (Damina papuča), službeno je najrjeđi cvijet u Britaniji - zaštita je uvedena jer je već nekoliko puta bila na meti sakupljača bilja koji su za nju voljni platiti i 5000 funti. Toliko, naime, vrijedi dok je u cvatu, što se očekuje kroz iduća dva mjeseca. Ovaj rijetki cvijet protuzakonito je dotaknuti, za takav potez potrebna je licenca.
|
|
DILJEM svijeta u posljednjih nekoliko godina alarmantno se smanjio
broj pčela i dosad se nije znalo što je tome uzrok. Iako u pčela nije
pronađena nikakva bolest njihov broj dramatično opada. Dosad su među
moguće uzroke navodili nepoznate viruse, pesticide, genetski inženjering
sjemena i klimatske promjene, ali ni za što nisu pronađeni dokazi.
Nestanak velikog broja pčela počeo se primjećivati kroz opadanje
zaliha voća i povrća za čije su oprašivanje najzaslužnije upravo pčele,
prenosi Telegraph.
|
Opširnije...
|
|
|