ugg boots clearancecheap ugg bootsugg boots on saleuggs for cheapcheap uggsugg boots cheapugg boots clearanceCustom NFL Jerseyugg boots cheapcheap uggscheap ugg bootsugg boots on saleuggs for cheap

cheap ugg bootsugg tassel 5835 bootsugg metallic tall 5812 bootsugg classic short 5251 bootsugg classic short 5281 bootsugg classic short 5800 bootsugg classic short sparkles 3161 bootsugg classic tall 5815 bootsugg fox fur 5685 bootsugg jimmy choo 5838 bootsugg classic paisley 5831 bootsugg classic mini 5854 bootsugg bailey button 5803 bootscheap uggs for kidsugg bailey button 5991 bootsugg bailey button fancy 5809 bootsugg bailey button triplet 1873 bootsugg classic short 5825 bootsugg classic fancy 5998 bootscheap uggs for men ugg classic mini 5854 boots cheap uggs for women

cheap uggsugg bailey button miniugg classic short sparklesugg classic cardyugg nightfallugg classic miniugg roxyugg sheepskin cuffugg slippersugg classic tallugg bailey buttonugg bailey buttoncheap uggs for menugg bailey button tripletugg classic shortcheap uggs for kidsugg neumelugg fox fur shortugg classic shortcheap uggs for womenugg bailey button tripletugg classic shortugg classic tall

ugg boots cheapugg sheepskin cuffugg bailey button tripletugg accessoryugg bailey button miniugg gloveugg classic cardyugg boots for menugg earmuffugg classic shortugg classic miniugg classic shortugg classic talluggs for womenugg fox furugg bailey buttonugg ballet flatsugg boots for kidsugg sandalsugg bailey buttonugg sneakersugg bailey button tripletcasualsugg classic shortugg classic tall

Večernji list i Savjetodavna služba: Evo što se isplati uzgajati! Ispis E-mail

borovnice.jpgPoljoprivredni stručnjaci upozoravaju da je prošlo vrijeme tradicionalnih kultura

Na kupini se po prosječnoj cijeni od 10 kuna za kilogram i prinos od 15 tona po hektaru, kad se odbiju svi troškovi, može dobiti i 72 tisuće kuna, a kao kraljice među bobičastim voćem, prema Savjetodavnoj službi, slove borovnica i jagoda.

Nezadovoljstvo seljaka otkupnom cijenom pšenice uskoro će kulminirati svađama i oko kukuruza, dok nam s druge strane uvoznu bilancu i dalje "popravljaju" grašak iz Moldavije, tikvice iz Albanije, paprike i rajčice iz Jordana, mrkva i limun iz Turske, jagode, maline i kupine iz Tanzanije i Urugvaja, bademi iz Salvadora, lješnjaci iz Gruzije... Apsurdu do apsurda očito nema kraja, što stručnjaci pripisuju vječnom nepostojanju hrvatske poljoprivredne strategije, što ćemo i koliko toga svake godine zasaditi i zasijati, ali i needuciranosti, siromaštvu, pa i lijenosti hrvatskog agrara. Vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda lani smo povećali 6,4%, na 982 milijuna eura. No treba li samo kukati kako se u Hrvatskoj doista ništa ne isplati proizvoditi i oko milijun hektara neobrađenih površina jednog dana prepustiti strancima? Primjeri iz prakse, pogotovo kad su u pitanju proizvođači jagodičastog i bobičastog te egzotičnog voća, drvenastih kultura, ali i orašastih plodova, ljekovitoga bilja, čak i mrkve, graška ili rajčice, srećom, govore drukčije, iako je većina poljoprivrednika i dalje prepuštena vlastitom snalaženju na tržištu.

U ratarstvu zbog potpora

Udruženi bi, slaže se s time i naš poznati voćar Frane Ivković, poljoprivrednici postigli puno više i lakše konkurirali uvoznoj robi koja ih baca u očaj. A sudeći po najnovijim kalkulacijama isplativosti proizvodnje u Hrvatskoj, koje smo na temelju lanjskih otkupnih cijena ekskluzivno dobili od Savjetodavne službe za djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu, u voćarskim i povrtnim kulturama puno je više potencijala od pšenice ili kukuruza oko kojih se svake godine lome koplja. Ali i puno više posla! Ne računajući poticaje, seljak je lani na pšenici, kad se odbiju svi varijabilni troškovi i troškovi vlastite mehanizacije, s prosječnom cijenom od 1,20 kuna za kilogram, ostvario samo 342,50 kuna bruto dohotka, a onaj kojemu je aronija, koju je posadio prije nekoliko godina, lani dala puni rod od 16 tona po hektaru i prodao ga je za 20 kuna za kilogram, ostvario je čak 191,9 tisuća kuna. Tome, naravno, ide u prilog činjenica što u nas još mnogi ne znaju za dobrobiti te voćke pa "pojedinačni strijelci" na njoj zarađuju velike novce. Dokad će, ovisi o tržištu i udruživanju, kako bi svom proizvodu dali dodanu vrijednost brendirajući od nje sokove, džemove i slično, inače bi ih mogla zadesiti sudbina Poljaka gdje je kilogram aronije danas daleko ispod eura.

Siniša Hrgović iz Savjetodavne službe, koji je i sam ratar, kaže kako bi poljoprivrednicima puno više otvorila oči petogodišnja analiza jer cijene i otkupa i repromaterijala variraju iz godine u godinu. U tvornici pod vedrim nebom puno toga ovisi i o vremenskim prilikama, dok seljaci obično siju stihijski – ako se nešto lani dobro prodavalo, sjetva u sljedećoj godini skoči i 30%, poput soje u ovoj godini, za koju su vezana i "zelena" plaćanja. No treba znati kako ratarstvo OPG-u s četiri zaposlena člana nije rentabilno obrađuje li manje od 50 hektara, pogotovo u vrijeme kad imputi višestruko rastu.

– Ići u ratarski biznis samo zbog potpora, kako rade neki seljaci, nije ni dobro ni pametno. Dohodak im mora osiguravati proizvodnja, a potpore su samo šlag na tortu – objašnjava Hrgović, ističući kako bogomdana zemlja, kvaliteta i znanje, nekima ipak osiguravaju dobru zaradu i u ratarstvu. Kao jedna od zanimljivijih kultura nameće se i kamilica, ali za nju trebaju i sušare. Povrće i voće pak svakako su dohodovniji, ali je puno teže organizirati proizvodnju i dočekati da neke voćke dođu u rod. Jagodičaste voćne vrste zato su, prema riječima voćara Ivkovića, najisplativije. Maline, koje susjednoj Srbiji podebljavaju izvoznu bilancu za više od 100 mil. dolara godišnje, u nas su tražena roba koja se trži i za 40 kuna za kilogram, a i uz prosječnu cijenu od 12 kuna lako se dođe do bruto dohotka od 99,7 tisuća kuna po hektaru.

Voćarstvo treba ulaganja

Na kupini se po prosječnoj cijeni od 10 kuna za kilogram i prinos od 15 tona po hektaru, kad se odbiju svi troškovi, može dobiti i 72 tisuće kuna, a kao kraljice među bobičastim voćem, prema Savjetodavnoj službi, slove borovnica i jagoda. Uz prosječnu cijenu od 35 kuna za kilogram, na hektaru borovnice ubere se i 525.000 kuna slatkih plodova, a jagoda 480.000 koji proizvođaču u konačnici donesu 373 tisuće, odnosno 236 tisuća kuna bruto dohotka. Isplati se i kruška, s kojom Hrvatska ne pokriva ni 40% vlastitih potreba, a donosi oko 28.000 kuna po hektaru, a breskva u priobalju i 57 tisuća. Oko oraha i lješnjaka nema puno posla, lani je kilogram oljuštenih u trgovini dosezao i 200 kuna, a otkup u ljusci 30 kuna, što je poljoprivredniku značilo bruto dohodak od 35 tisuća u orahu i 20 tisuća kuna za lješnjak. Ivković kaže kako još nije kasno da se uz dobru i pametnu poljoprivrednu politiku s novcem EU za ruralni razvoj u dizanje voćarske proizvodnje uloži oko milijarda eura, koja bi RH brzo dovela do izvoznice nekoliko sorti voća za oko 350 mil. eura, čime bi se zaposlilo najmanje 20.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zagrebački povrćar Stjepan Horvat nedavno je za Večernji kazao da Hrvatska bez problema može izvoziti i salatu i kupusnjače. U Savjetodavnoj službi su izračunali da rani kupus donosi i 31 tisuća kuna bruto dohotka, salata 47 tisuća, a rajčica i celer na otvorenom više od 53 tisuće kuna.

>> Trojica mladih poljoprivrednika otkrivaju tajnu svoga uspjeha!

>> 'Do kraja ove godine ćemo se udružiti, ne ide drugačije'

Najprofitabilnije poljoprivredne kulture u 2014.

1. Lješnjak u ljusci

2. Kupina

3. Malina

4. Kruška

5. Trešnja

6. Borovnica

7. Jagoda

8. Aronija

9. Breskva

10. Celer

11. Salata kristalka

12. Cvjetača

13. Kupus rani

14. Rajčica

S ratarskim kulturama nema zadovoljstva

Šećerna repa

Prinos od 60 tona i cijena od 0,24 kn/kg, kad se oduzmu varijabilni troškovi te troškovi vlastite mehanizacije, donijeli su 1137,01 kunu bruto dohotka po hektaru.

Pšenica

Oko nje se stalno ratuje i najvažnija je krušarica, a seljaci se stalno tuže da su s njome posljednjih godina stalno u gubitku. Lani im je ostalo 342,40 kn/ha.

Raž

Cijena od 1,15 kn/kg i prinos od 4 t/ha nisu se isplatili. Doduše, ratarske kulture zahtijevaju samo od 12 do 18 sati rada godišnje, a raž mu je donijela minus od 74 lipe.

Kukuruz

S prinosom od 8 tona po hektaru i cijenom od 0,85 kuna za kilogram, seljak je lani, ne računamo li dobivene poticaje, na njemu i izgubio 1119 kuna.

Suncokret

Gubitak od 812,56 kuna po hektaru sve je što je ostalo seljaku lani (ne računajući poticaje) kad je podvukao crtu pod prihode i rashode oko te ratarske kulture.

 

 
« Prethodna   Sljedeća »
 
Fragaria
CROSTONE.hr
 
 
Prijava





Zaboravili ste šifru?



Edgar tarot
 
 
Marketing
© 2009 VRT.com.hr - SVE za vaš vrt | Web Development by Zarko Maltar