Posljednjih godina sve je više onih koji umjesto klasičnim travnim smjesama zelene tratine pred kućom dobivaju sjetvom dihondre. U šali se često zna reći kako je to “travnjak za ljenjivce”, jer dihondra, kada se jednom razraste, zahtijeva znatno manje njege u odnosu na klasični travnjak.

Kako je optimalno vrijeme za sjetvu dihondre od travnja do listopada, to još uvijek nije kasno započeti sa sjetvom, kako biste već sljedećeg proljeća uživali u prekrasnom zelenom sagu u svom vrtu.
Dihondra (Dichondra repens) ili u narodu znana kao bubrežna trava niska je puzajuća trajnica sitnih listova srcolikog oblika promjera 1 do 1,5 centimetara, koja će se za kratko vrijeme razrasti poput zelenog tepiha.
Osim što je vizualno vrlo lijepa, izuzetno je otporna na gaženje i jednostavna za održavanje. Nije zahtjevna u pogledu zemljišta, iako će najbolje uspijevati na humusom bogatim tlima. Dobro raste i u sjeni gdje većina trava ne uspijeva, ali i na jakom suncu. Ljeti odlično podnosi sušu, a osjetljiva je na niske temperature. Sve je to čini i više nego pogodnom zamjenom travnjaku u Dalmaciji.

Priprema tla

Kao i za sjetvu klasičnog travnjaka, tako je i za sjetvu dihondre od iznimne važnosti kvalitetna priprema tla.
S površine na kojoj će se sijati potrebno je ukloniti sve ostatke građevinskoga materijala i krupnije kamenje, te po potrebi, nekoliko mjeseci prije sjetve, primijeniti herbicid, kako u budućnosti korovi ne bi zagušili iznikle biljčice dihondre.  

Redovito zalijevanje

Površinu valja obraditi do dubine od najmanje 15-20 centimetara, s napomenom kako teža, glinasta tla trebaju dublju obradu uz obvezno korigiranje dodavanjem pijeska i treseta.
Tlo treba dobro usitniti, te dobro iznivelirati kako bi se izbjeglo zadržavanje vode po površini. Dobro bi bilo napraviti i blagi nagib površine.
Tla pred sjetvu pognojimo kompleksnim mineralnim gnojivima (NPK) formulacije 15:15:15.
Nakon sjetve, sjeme grabljicama lagano ukopamo u tlo, a površinu izvaljamo valjkom ili utisnemo daščicama pričvršćenim za cipele. Dobro je na zasijanu površinu nasuti treset u sloju debljine 1 centimetar, jer ćemo time znatno onemogućiti mrave u odnošenju sjemena, a u isto vrijeme će treset zadržavati vlagu, toliko potrebnu u prvim danima nicanja.
Nakon sjetve površinu je svakodnevno potrebno zalijevati finim mlazom i po nekoliko puta dnevno. Površina naime uvijek treba biti vlažna.
Nakon nekog vremena, mlade će biljčice niknuti, i to je razdoblje u kojem je dihondri potrebno posvetiti najveću pažnju. Jer u ovom razdoblju pravilno odnjegovana površina dugo će biti lijepa i zelena. U prvom redu, svakodnevno je potrebno odstranjivati korove koji bi za kratko vrijeme mogli potpuno zagušiti mladu dihondru. Plijevljenje je naročito potrebno na površinama koje pred sjetvu nisu bile tretirane herbicidima.
Svake je godine potrebno provesti 3 prihrane dušičnim gnojivima (KAN; Urea) u količinama kao za obične travnjake.
Iako se mogu upotrijebiti granulirana gnojiva, preporučljivije je koristiti ona u tekućem obliku, a koja se nanose na listove zajedno sa zalijevanjem.
Ne zaboravite kako je prihranu potrebno provoditi rano ujutro ili kasno poslijepodne, a nikako za jakih vrućina.
Zalijevanje dihondre ovisi o tipu tla na kojem je posijana, te o količini svjetlosti kojom je površina izložena. Ljeti je površinu potrebno svakodnevno zalijevati velikim količinama vode, koja treba doprijeti u tlo barem do dubine od 5 centimetara.

NAPOMENA:

Sjeme dihondre znatno je skuplje u odnosu na sjeme ostalih trava, pa je pravilna raspodjela sjemena po površini od izuzetne važnosti. Sjeme dihondre uglavnom se prodaje kao pilirano (obloženo inertnim materijalom da bi se dobio njegov okrugli oblik i veća masa) pa je sjetva ovakvog sjemena relativno jednostavna. Sjeme koje nije pilirano potrebno je pak pomiješati s pijeskom kako bi se dobio njegov veći volumen, a time i jednoličnija sjetva. Za zasijavanje 1 metra četvornoga potrebno je 12-15 grama (piliranog) sjemena.