Sureda u svom vrtu ima i "novih" sorti i nema problema kupiti sjeme u vrtnom centru: "Te rajčice donose veći urod od mojih", priznaje stari vrtlar. I izgled im je "bolji", okrugle su i podjednako velike.

Ali to kupljeno sjeme je u pravilu sjeme hibridnih sorti koje su uzgajane prije svega za veći prinos. Te sorte su u pravilu neplodne i tko želi uzgajati rajčice, taj mora svake godine kupovati novo sjeme. Hibridne sorte imaju još nedostataka, objašnjava Aina Riera, stručnjakinja za okoliš i osnivačica Udruge za lokalne biljne sorte tog španjolskog otoka. Na predavanju kojeg drži u publici su uglavnom stariji poljoprivrednici, a tu je i Toni Sureda.

Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana pomaže da se osjećamo "haj"?