Rujan:
Površine se pripremaju za jesensku sadnju. Zalijeva se prema
potrebi i provodi zaštita povrća od nametnika. Skidaju se ostaci biljne
mase ljetnih povrtlarskih kultura te se prekopava tlo za sadnju novih
kultura. Sije se mrkva, peršin, salata, matovilac. Sadi se češnjak,
salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac. Traje berba
tipično ljetnih plodova: paprike, rajčice, krastavaca, patliđana.
Priprema se zimnica.
|
Opširnije...
|
|
Toni Sureda na tavanu svoje kuće na Mallorci vješa rajčice koje je upravo ubrao. Takozvane Ramallet rajčice
tako ostaju svježe gotovo čitavu godinu. Sad u siječnju će iz njih
nekoliko izvaditi sjemenke kako bi ih osušio i opet zasadio u svom vrtu.
"Ove rajčice su istog onog roda rajčica kakve je uzgajao moj djed",
hvali se 85-godišnji španjolski poljoprivrednik. Sve češće mu dolaze i
mladi poljoprivrednici i mole ga ono što nikad neće naći u industrijskim
uzgajalištima i vrtnim centrima: sjemenke starih, tradicionalnih sorti povrća.
Sureda u svom vrtu ima i "novih" sorti i nema problema kupiti sjeme u
vrtnom centru: "Te rajčice donose veći urod od mojih", priznaje stari
vrtlar. I izgled im je "bolji", okrugle su i podjednako velike.
Ali to kupljeno sjeme je u pravilu sjeme hibridnih sorti koje su uzgajane prije svega za veći prinos.
Te sorte su u pravilu neplodne i tko želi uzgajati rajčice, taj mora
svake godine kupovati novo sjeme. Hibridne sorte imaju još nedostataka,
objašnjava Aina Riera, stručnjakinja za okoliš i
osnivačica Udruge za lokalne biljne sorte tog španjolskog otoka. Na
predavanju kojeg drži u publici su uglavnom stariji poljoprivrednici, a
tu je i Toni Sureda.
|
Opširnije...
|
|
Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako
razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi
oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći
previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana
unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se
sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše
govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana
pomaže da se osjećamo "haj"?
|
Opširnije...
|
|
U novije vrijeme veća konkurentnost i bolja cijena proizvoda može se postići ekološkim načinom proizvodnje. Upravo je to vrlo važno pri uzgoju ljekovitog bilja, a naročito ako je proizvodnja usmjerena za prehranu ljudi.
Ovdje će biti iznesene samo najosnovnije informacije ekološkog uzgoja, dok se detaljnije informacije mogu pročitati u Pravilniku o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/2001) i u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 10/2007). Kako proizvodnja ljekovitog bilja koje se koristi za prehranu i/ili za liječenje, podliježe, osim općim pravilima, i posebnim pravilima, potrebno je detaljno proučiti Pravilnik i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika. Osim toga, u prilogu pravilnika nalazi se i popis dopuštenih gnojiva i sredstava za poboljšanje tla, sredstava za zaštitu bilja te druga sredstva koja se rabe u ekološkoj proizvodnji.
|
Opširnije...
|
|
Uzgoj je lak, a svoje proizvode možete jesti svega četiri do pet dana nakon što počnu rasti! Osim toga klice su hranjive – često hranjivije nego običan grah ili sjemenke iz kojih klijaju.
U djelu Gaya Courtera The Beansprout Book kaže se sljedeće: "Kako sjemenke počinju klijati tako i sadržaj vitamina u njima počinje rasti. U jednom istraživanju koje je provedeno na Sveučilištu Pennsylvania, prve rane klice soje (na 100 grama sjemenki) sadržavale su samo 108 miligrama vitamina C. Ali nakon 72 sata, sadržaj vitamina C skočio je na 706 miligrama!" |
Opširnije...
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 Sljedeća » Kraj »»
|
Stranice 1 - 5 od 15 |