 Schisandra Chinensis je biljka penjačica čiji plod su nakupine sitnih, svijetlo crvenih bobica. Biljka obično naraste u visinu od 15 do 25 metara i u širinu od 5 do 10 metara. Cvjeta od travnja do svibnja. Rasprostranjena je u cijeloj sjevernoj i sjeveroistočnoj Kini i susjednim regijama Rusije i Koreje. Kao lijek se koristi potpuno zrelo, na suncu osušeno voće. Njeno kinesko ime wu-wei-zi (pet-okusa voća) govori o neobičnoj kombinaciji okusa njenog ploda (mješavina kiselog, slatkog, slanog, vrućeg i gorkog).
|
|
Opširnije...
|
|
 U kozmetici se plodovi koriste kao dodatak kremi za njegu lica (omogućuje jednakomjerno tamnjenje kože), sprječava nastajanje smeđih pjega na obrazima.
Krema od sastojaka ove skupocjene biljke preporučljiva protiv starenja kože, raznih izraslina, nejednakomjerne puti, pjega nastalih od izlaganja suncu, pjega usred hormonskih poremećaja i slično...
|
|
Opširnije...
|
|
|
 bijele-jagode.jpgIako smo već pisali o njima, donosimo još jeda članak o aromatičnim začinima koji nam je pripremila naša Vlatka Pavlinić iz vrtnog centra Kalie.
Zašto je timijan nacionalna biljka Češke, pomaže li ulje ružmarina u liječenju ćelelavosti saznajte u ovom članku.
Timijan (Thymus) – majčina dušica
Povjesničari vjeruju da su već drevni Sumerani uzgajali timijan 5000 g.
pr. Kr. Oni su prvi otkrili njegova antibakterijska i dezinfekcijska
svojstva. Zbog navedenih svojstava koristili su ga kod balzamiranja, kao
što su to činili i Egipćani nakon njih. Grci su ga koristili u svojim
kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i
vino, a korišten je i kao pčelinja paša za proizvodnju mirisnog meda.
Tek su Rimljani proširili timijan Europom- koristili su ga za čišćenje
soba od loših duhova, kao začin u jelima i aromu za mnoga pića.
Vjerovali su i da timijanov dim tjera škorpione. U srednjem vijeku žene
su često poklanjale kitice timijana vitezovima i ratnicima jer vjerovalo
se da donosi hrabrost. Također, stavljan je i na lijesove pokojnika jer
prema nekim vjerovanjima pomaže pri siguranom prijelazu u zagrobni
život.
|
|
Opširnije...
|
|
Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog
bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena
velika konvencionalna poljoprivreda.
 Iako statistika ne bilježi što se sve konkretno uvozi, stručnjaci kažu
da se uvozi sve, od koprive koja raste u prirodi, preko sljeza,
matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u Dalmaciji, a uspješnom
se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje se bave proizvodnjom
proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se više isplati nego
organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer
EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.
|
|
Opširnije...
|
|
 Grašak i grah si odličan izvor topivih vlakana zbog čega smanjuju takozvani 'loš' kolesterol, odnosno tip kolesterola koji uzrokuje stvaranje masnih naslaga na zidovima arterija.
Ekstrakt bijelog graha koji promovira gubitak težine blokiranjem absorpcije ugljikohidrata upravo je lansiran na britanskom tržištu.
Cilj Decarba je pokazati kako jednostavne namirnice imaju više dobrobiti za naš ogranizam nego što bi to ikada pretpostavili. No, da bi se grah i grašak obavezno trebali naći na vašem meniju minimalno jednom tjedno potvrđuju i druga otrkića.
|
|
Opširnije...
|
|
|
|
