Cypripedium calceolus, latinski naziv skupocjenog cvijeta, na udaru je ljubitelja rijetkog bilja koji su za njega voljni platiti i vrtoglavih 5000 funti

DILJEM svijeta u posljednjih nekoliko godina alarmantno se smanjio broj pčela i dosad se nije znalo što je tome uzrok. Iako u pčela nije pronađena nikakva bolest njihov broj dramatično opada. Dosad su među moguće uzroke navodili nepoznate viruse, pesticide, genetski inženjering sjemena i klimatske promjene, ali ni za što nisu pronađeni dokazi.

Nestanak velikog broja pčela počeo se primjećivati kroz opadanje zaliha voća i povrća za čije su oprašivanje najzaslužnije upravo pčele, prenosi Telegraph.

U Ekvadoru je nedavno otkrivena najmanja orhideja na svijetu. Minijaturnu orhideju, širine svega 2,1 milimetar, slučajno je otkrio američki znanstvenik Lou Jost na istočnim Anadama dok je skupljao biljke u području Cerro Candelearia. To je područje poznato kao “dom” malih orhideja.- Ugledao sam je među korijenjem drugih biljaka koje sam skupljao. Odmah sam spoznao da je ta majušna orhideja mnogo zanimljivija nego velike orhideje - izjavio je Lou Jost za britanski Independent.

bijele-jagode.jpgIako smo već pisali o njima, donosimo još jeda članak o aromatičnim začinima koji nam je pripremila naša Vlatka Pavlinić iz vrtnog centra Kalie.

Zašto je timijan nacionalna biljka Češke, pomaže li ulje ružmarina u liječenju ćelelavosti saznajte u ovom članku.

Timijan (Thymus) – majčina dušica
Povjesničari vjeruju da su već drevni Sumerani uzgajali timijan 5000 g. pr. Kr. Oni su prvi otkrili njegova antibakterijska i dezinfekcijska svojstva. Zbog navedenih svojstava koristili su ga kod balzamiranja, kao što su to činili i Egipćani nakon njih. Grci su ga koristili u svojim kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i vino, a korišten je i kao pčelinja paša za proizvodnju mirisnog meda. Tek su Rimljani proširili timijan Europom- koristili su ga za čišćenje soba od loših duhova, kao začin u jelima i aromu za mnoga pića. Vjerovali su i da timijanov dim tjera škorpione. U srednjem vijeku žene su često poklanjale kitice timijana vitezovima i ratnicima jer vjerovalo se da donosi hrabrost. Također, stavljan je i na lijesove pokojnika jer prema nekim vjerovanjima pomaže pri  siguranom prijelazu u zagrobni život. 

Postoje velike razlike između vrsta u veličini, izgledu cvijeta i staništu što i ne čudi s obzirom na tako veliki broj pripadnika porodice. Iako su najpoznatije kao biljke tropskih područja, rastu na čitavoj planeti (osim Sjevernog i Južnog pola te pustinja). Čak se i Hrvatska može pohvaliti da na njenom području raste 130 vrsta orhideja koje su sve zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Ipak, dom najvećem broju orhideja je Ekvador.

Kako je doista živjeti u “zelenoj” ekokući, koja je CO2 neutralna te posve zdrava za ukućane i okoliš, a koja je građena po svim principima samoodrživosti, što u konačnici znači da će zbog uštede energije potrebne za grijanje i hlađenje nakon tek nekoliko godina vratiti sva ekstraulaganja?

Kako je istovremeno živjeti usred eksperimenta, uz gomilu znatiželjnih prolaznika, novinara, inžinjera, arhitekata, antropologa, fotoreportera koji svakodnevno zovu i dežuraju ispred kuće kako bi i sami vidjeli to čudo suvremene tehnologije? Kako je zaista iz “prve ruke” živjeti u toj CO2 neutralnoj i posve ekološkoj kući te jesu li uštede na režijama zaista tolike kao što su proračuni predviđali i hoće li se kompletna investicija za gradnju kuće doista vratiti nakon 40 godina, i to samo kroz uštede na računima za grijanje, hlađenje i ventilaciju... najbolje zna sada već peteročlana obitelj Simonsen koja već pola godine živi u prvoj pilot-kući grupacije VELUX i VELFAC, sagrađenoj u mjestu Ĺrhus u Danskoj.

Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana pomaže da se osjećamo "haj"?